Populacija životinjskih i biljnih vrsta se sastoji od jedinki koje se razmnožavaju i ugibaju. Zdrave populacije daju dovoljno jedinki koje idu u daljnju reprodukciju, nakon uginuća i širenja dijela pomlatka na druge terena, kako bi se zamijenile one reprodukcijski sposobne jedinke koje su uginule. Ako se jedinke mogu razmnožavati brzo,kao što je slučaj s pojedinim životinjama i biljkama koje snesu puno jaja ili bacaju puno sjemena svake godine, populacije se mogu povećavati vrlo brzo posebno ako uz to postoji i dovoljno hrane. Takve populacije mogu podnijeti održivo korištenje bilo od strane ljudi, predatora ili pak lošeg vremena u momentu dok su još u fazi pomlatka.
Nesvjesno se može dogoditi da se zemlja koju ljudi obrađuju kako bi proizvodili hranu ili na njoj uživali može tijekom određenog perioda godine postati nedovoljno dobra za proizvodnju hrane i dobra da na njoj love predatorske vrste. Fragmenti zemlje koji su i dalje pogodni za život jedinki mogu postati nedostatni da bi se vrsta očuvala i na njima je vrlo jak negativan utjecaj predatora, vremenskih prilika ili zagađenja. Nedostatak povezanosti između takvih pogodnih fragmenata mogu spriječiti širenjen jedinki. Zbog toga populacije mogu izumrijeti ako se nalaze na takvim velikim površinama ako se ne učine stanišne promijene od strane ljudi.
Ispuštanje životinja ili sadnja biljaka kako bi se pomoglo povećanju tih istih vrsta u prirodi u područjima gdje ih je nekada ranije bilo (reintrodukcija) je postala vrlo popularna mjera obnove tih populacija ako je njihova brojnost u padu ili su nestale.
Smanjiti rizik
Trčke odlično žive u staništu u kojem se izmjenjuju usjevi, prirodni zaklon i livadno cvijeće koje daje dovljno kukaca za mlade trčke. No mjesta koja lako koriste predatori za lov nisu korisna (© V Šegrt)
Može se potrošiti mnogo vremena, novaca i dobre volje kako bi se pokušala obnoviti populacija određenih vrsta u ona područja koja više ne zadovoljavaju njihove životne potrebe. Biljke i životinje iziskuju trostruku podršku u obliku određene hrane, sigurnosti od vremenskog utjecaja (vrstu tla za biljke i zaklon za životinje) i sigurnost od drugih štetnih djelovanja (bolesti i predatori). Ovi uvijeti koje je nužno osigurati su često puta u interakciji. Na osnovu toga biljke mogu zahtjevati određene karakteristike tla koje sadrži određene hranjive sastojke. Takvi sastojci se mogu umjetno dodati kako bi se biljkama u startu pomoglo da krenu s rastom. Životinje mogu imati potrebu za staništem koje će im pružiti određene biljne vrste za hranu i zaklon od predatora, s time da redukcija predatora se mora obavezno provoditi u početnoj fazi reintrodukcije nekih vrsta. Možete li i vi dati doprinos koji je nužan za takvo gospodarenje?
Populacija mora biti zdrava i genetski dobra (© Markus Jenny)
Negativne posljedice od revitalizacije i reintrodukcije mogu nastati ako se za te potrebe koriste jedinke neadekvatne genetike ili ako su bolese; takve stvari kao posljedicu mogu uzrokovati probleme biljnog i životinjskog svijeta koji ne tom području već boravi. U slučaju da je došlo do promjena životnih uvjeta nakon što su pojedine vrste nestale, reintroducirane vrste mogu ubrzo postati štetočine. Svakako je nužno paziti da ne dođe do ugrozbe izvorne populacije vrste iz koje se koriste jedinke za stvaranje nove populacije na drugom mjestu. Ako je populacija koje se koristi za reintrodukciju dobivena kroz kontrolirani uzgoj i ciljano povećane brojnosti, valja osigurati da se kroz proces reintrodukcije ne bi nesvjesno unijele bolesti ili smanjila genetska raznolikost.
IUCN vodič
S ciljem da napravired u aktivnostima koje mogu uzrokovati probleme International Union for the Conservation of Nature (IUCN) stvorila je "Vodič za reintordukciju i druge načine zaštite pomoću translokacije jedinki" (‘Guidelines for Reintroductions and other Conservation Translocations’) 1995. godine koji je zatim revidiran 2013. godine. Kako je ovaj vodič poprilično složen te nije preveden na sve svjetske jezike naknadno je napravljen pojednostavljena treća verzija. Ovo je posebno napravljeno u svrhu pomoći zajednicama koje žele obnoviti biljne i životinjske vrste prebacujući ih s jedne na drugu obližnju lokaciju.
Sada je dobar trenutak da pročitate informacije sa stranice Obnova staništa. Tada ćete biti spremni podsjetiti druge linkove koji se nalaze poredani ispod.
Na web stranici
Ova stranica je važna bez obzira želite li obnoviti populaciju trčke ili želite li pristupiti obnovi prirodnih livada (divljeg cvijeća) i insekata (možda posebno pčela i leptira) koje možete obnoviti u vlastitom vrtu, farmi ili čitavoj zajednici.
Ako ste pročitali stranicu o Obnovi staništa možete znati da se bilo koji način obnove staništa može postići kroz Lokalnu zaštitu prebacivanjem jedinki te možete posjetiti dva link navedena ispod.
Uspješna obnova populacije bilo koje vrste kroz ispuštanje je ozbiljan posao. Bilo koja reintrodukcija, revitalizacija ili projekt ispuštanja trčki mora biti vođena u skladu s dokumentom:
Obnova populacije trčke zahtjeva veliki rad, vrijeme i novac sa malo garancije da će biti uspješno ako se vodič za obnovu populacije ne prati u cijelosti.